Geomorphological features of Sukošan Municipality

Podrucje Opcine Sukosan pripada mezogeomorfoloskoj regiji Ravnih kotara. Intenzitet pojave pojedinih reljefnih oblika, kao i njihova velicina posljedica su međuovisnosti tektonskih pokreta, litoloskih, reljefnih, pedoloskih i klimatskih obilježja. Osnovna znacajka ove regije je velika podudarnost reljefnih formi s geoloskim strukturama. Naime, antiklinale predstavljaju uzvisenja, a sinklinale udubljenja. Tijekom holocena, koji obilježava porast morske razine, ovo podrucje je odvojeno od otoka Ugljana i Pasmana (jedinstvenim) Zdarskim i Pasmanskim kanalom, cija dubina tek u krajnjem SZ dijelu prelazi 50 m. Najvecim dijelom, sire podrucje Sukosana izgrađeno od vapnenanca i dolomita gornjokredne i srednjeeocenske starosti. Flisne naslage srednje i gornje eocenske starosti sudjeluju u građi izvorisnog dijela doline Potoka te u priobalnom dijelu Punte i Barbira. Naslage kvartarne starosti zastupljene deluvijalnim nanosima koji ispunjavaju udolinu SI od Debeljaka ("dolinu" Kotarke) te aluvijalnim sedimentima u nižim dijelovima doline Potoka. Kao posljedica izrazite prevlasti karbonatnih stijena i njihove tektonske razlomljenosti, egzogenih procesa, te dugotrajnih antropogenih utjecaja (unistavanje vegetacije) goli krs dominira u krajobrazu ovog podrucja. Padinski reljefni oblici u najvecoj mjeri su oblikovani tijekom hladnog i vlažnog pleistocena. Tada je doslo do oblikovanja jaruga i derazijskih dolina te vecih akumulacija izgrađenih od deluvijalnih naslaga. Marinski reljef, posljedica je klimatskih promjena, odnosno mladim glacioeustatickim izdizanjem morske razine. Kao posljedica strukturnih predispozicija, odnosno blažih nagiba u znatnoj mjeri prevladavaju niske obale. Na dijelovima obale koji su izgrađeni od flisnih naslaga (Barbir) kao posljedica abrazijskog djelovanja oblikovan je kraci, manji klif s abrazijskom terasom.