Secondary prevention in family medicine

Sekundarna prevencija u obiteljskoj medicini promatrana je kroz analizu upucivanja na specijalisticko konzilijarne preglede (SKZ) i dijagnosticku obradu (DO). Analizirane su sva upucivanja u rujnu 2007. godine u sest ordinacija specijalista obiteljske medicine. U kontinentalnoj Hrvatskoj su bile ukljucene tri gradske ordinacije Zagreba te jedna seoska u Novskoj, a u priobalju jedna gradska u Splitu i jedna seoska u Sukosanu . Promatrana su upucivanja prema spolu, dobi pacijenta, dijagnozi (MKB), postavljanju indikacije za DO, i za SKZ (pacijent, iskljucivo lijecnik obiteljske medicine (LOM), specijalista, i zajednickom odlukom LOM i specijalista). Određena je subjektivna procjena doprinosa DO i misljenja specijaliste u postavljanju dijagnoze, lijecenju i kontinuiranom pracenju pacijenata. Doprinos je valoriziran skalom od „ izrazito velika“ , „ velika“ , „ neodređena“ , „ mala“ i „ beznacajna“ korist. Analizirani su prvi i kontrolni pregledi, razlika između grada i sela kao i između kontinentalne regije i priobalja. Analizom odnosa tko postavlja indikaciju za DO i procjenom njenog doprinosa, ako su indikaciju postavljali sami „ LOM“ , „ LOM u suglasju sa specijalistima“ ili sami „ specijalisti“ , doprinos je bio veliki. Ako je indikaciju postavio „ pacijent“ doprinos je bio mali. Doprinos u ovisnosti o tome tko je postavio indikaciju bili su podjednako ocijenjeni u gradu, selu i kontinentalnom dijelu, dok je u priobalju doprinos u skrbi kada je indikaciju postavio specijalista bio neodređen. Za vecinu vrsta DO doprinos je u gradu ocijenjen velikim, osim za magnetsku rezonanciju (MR) ciji je doprinos ocijenjen neodređenim (zastupljena sa 0, 84%). DO na selu je bila dva puta manja nego u gradu, neke pretrage u tom periodu nisu rađene, a doprinos ergometrije je bio ocijenjen, podjednako, kao veliki i neodređeni. Doprinos holtera i spirometrije ocijenjeni su kao neodređeni. Doprinos DO u kontinentalnom dijelu je bio ocijenjen kao velik za sve pretrage osim ergometrije. Doprinos ergometrije je bio podjednako neodređen i velik. Doprinos holter bio je ocijenjen neodređenim, a druge oftalmoloske pretrage pokazale su se s malim doprinosom. U priobalju su CT, MR, EEG, ergometrija i druge oftalmoloske pretrage imali neodređen. Ostale DO pokazale su veliki doprinos u kontinuiranoj skrbi. Prvi pregledi u SKZ iskazuju veliki doprinos kontinuiranom pracenju pacijenata kako u gradu i na selu tako i prema regijama (kontinentalnoj regiji, i priobalju). Kontrolni pregledi su ocijenjeni skoro podjednako (s velikim, beznacajnim i sa malim doprinosom) u gradu, kontinentalnoj regiji i priobalju, a na selu sa malim doprinosom u kontinuiranoj skrbi pacijenta. Analizom upucivanja na DO i SKZ moguce je procijeniti doprinos upucivanja na postavljanje dijagnoze i kvalitetu pracenja bolesnika. Koristenje DO i SKZ znatno je uvjetovano dostupnoscu, sto potvrđuje rezultat naseg istraživanja o manjem koristenju DO i SKZ u seoskim ordinacijama obiteljske medicine Prema rezultatima ovog istraživanja najveci doprinos u skrbi bolesnika postiže se upucivanjem koje zajednicki indiciraju lijecnik obiteljske medicine i specijalist konzultant.