Scientific communication and terminology as the source of knowledge

Rad propitkuje potrebu izgradnje nacionlnih terminologija u suvremenom kontekstu kada upravo u znanstvenoj i strukovnoj terminologiji koja je mjesto imenovanja znanstvenih dostignuca uvelike dolazi do izražaja neravnopravan odnos između visokorazvijenih drustava (i njihovih jezika) i onih slabije razvijenih, koja od prvih preuzimaju nova znanja i dostignuca zajedno sa stranim strukovnim nazivljem. Ako iskljucimo instrumentalizaciju hrvatskog jezika u simbolicke i politicke svrhe, kako sa pragmatickog i jezicnog stajalista, tako i zbog pluraliteta znanstvenih mogucnosti promisljanja i kreativnosti, postoji opravdana potreba da se hrvatski za potrebe znanosti prilagođava obogacivanjem rjecnika, i to na temelju hrvatskog jezicnog sustava, iskoristavanjem potencijala samog jezika, uz tvorbu jezicnih novotvorina i kovanica, ali i racionalnim prihvacanjem po potrebi engleskih posuđenica bez nepotrebnih ogranicenja.