Psycho-social climate and stress of prison staff

Dosadasnja istraživanja pokazuju kako službenici kaznenih tijela doživljavaju relativno visoku razinu radnog stresa uslijed prostornih karakteristika radnog okruženja, radnih uvjeta, ali i rizicnih psihosocijalnih cimbenika kao sto su preopterecenost poslom, nedostatak autonomije i raznolikosti posla, postojanje konflikta uloga, zahtjevnih socijalnih odnosa, ugroze zdravlja i sigurnosnih rizika itd. S obzirom da su istraživanja psihosocijalne klime u penalnim institucijama u Hrvatskoj vrlo rijetka, ciljevi ovog istraživanja bili su ispitati: (1) psihosocijalnu klimu u kaznenim tijelima RH, (2) razlike u aspektima psihosocijalne klime kod razlicitih skupina službenika i (3) odnos aspekata psihosocijalne klime s doživljenom razinom stresa. Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku službenika svih kaznenih tijela RH (N=699) koristenjem anketnog upitnika kojim su ispitani: zadovoljstvo poslom, znacajnost radnih zadataka, pozitivni i negativni aspekti rada s kolegama, sigurnost radnog okruženja, podrska radnog odjela, kvaliteta supervizije, kvaliteta upravljanja institucijom, konflikt radnih uloga, razina radnog stresa, utjecaj radnog stresa na druge aspekte života, te socio-demografske karakteristike. U ovom radu analiziraju se podaci službenika zaposlenih na odjelima: tretmana (N =148), uprave i financijskoknjigovodstvenih poslova (N =104), zdravstvene zastite (N =45) i osiguranja (N =307). Službenici kaznenih tijela iznadprosjecnim procjenjuju pozitivne aspekte rada s kolegama i zadovoljstvo poslom, ali i razinu doživljenog radnog stresa. Među razlicitim skupinama službenika utvrđene su znacajne razlike u zadovoljstvu poslom, znacajnosti radnih zadataka, procjenama sigurnosti, podrske odjela, kvalitete supervizije i upravljanja institucijom, te procjenama koliko zbog stresa trpe drugi aspekti života. Rezultati regresijske analize u kojoj su u prvom koraku analizirani socio-demografski podaci, a u drugom aspekti psiho-socijalne klime, pokazali su da: (1) vecem radnom stresu znacajno pozitivno pridonose dužina radnog staža, procjene pozitivnog i negativnog radnog odnosa s kolegama i konflikt uloga, a znacajno negativno zadovoljstvo poslom, (2) vecoj procjeni djelovanju stresa na druge aspekte života znacajno pozitivno pridonose dužina radnog staža, dužina kontakta sa zatvorenicima, rad na odjelu osiguranja, procjene negativnog radnog odnosa s kolegama, znacajnost radnih zadataka i konflikt uloga, a znacajno negativno procjene sigurnosti i zadovoljstva poslom. Rezultati ukazuju na složenost ispitivanja odnosa aspekata