Influence of plant residue, fertilization and weediness on the reduced soil tillage on maize yield on chernosem

Tijekom 2000. god. izvedena su stacionarna istaživanja s dva pokusa reducirane obrade tla za kukuruz, u ponovljenoj sjetvi, na cernozemu Baranje (Kneževo, "Belje"): 1. a) sa kukuruzom iza silažnog kukuruza, bez žetvenih ostataka, b) kukuruzom sa žetvenim ostacima, 2. Varijante obrade tla na oba pokusa bile su: 1. Konvencionalna obrada tla, oranje (30-35 cm), predsjetvena priprema sjetvospremacom; 2. Tanjuranje, u proljece kao kod 1; 3. Tanjuranje i rahljenje (30-35 cm), u proljece kao kod 1; 4. Grubo tanjuranje, u proljece bez obrade tla-tzv. "poboljsani no-tillage", 5. No-tillage. Gnojidba je bila uniformna za oba pokusa, s ciljem ocekivane dusicne depresije, i to: 197 kg N,131 kg P2O5 i 151 kg K2O/ha (bez kultivacije i prihrane,). Velicina parcelice iznosila je 945 m2, u 4 repeticije. Godina 1999/2000 bila je ekstremno susna (6.-9. mj.=168 mm), s temperaturama iznad visegodisnjeg prosjeka. Herbicidi su preemergentno slabo djelovali, i razvili su se korovi znatno vise nego inace. Na razlicitu zakorovljenost između pokusa, kukuruz je kroz vegetaciju vidljivo reagirao. Dusicne depresije nije bilo. Ostvareni su prinosi: pokus a): varijanta-1=6,18; 2=4,34; 3=4,93 (obje visoko signifikantno manje od 1); 4=0,78; 5=0,17 t/ha, obje s katastrofalnim podbacajem na oba pokusa, zbog vrlo slabog nicanja; pokus b): varijanta-1=7.59; 2=5,22; (visoko signifikantno niže od 1); 3=6,18 (signifikantno niže od 1); 4=1,80 i 5=0,68 t/ha, s velikim podbacajem (4 i 5), kao pod "a". U prosjeku, pokus "b" je imao vece prinose od pokusa "a" za 1,02 t/ha ili 31%. Moglo bi se između ostalog zakljuciti da reducirana obrada tla namece posebnu brigu u zastiti protiv korova, a i gospodarenje žetvenim ostacima ima znacajnu ulogu, osobito u susnim i vrucim vremenskim prilikama.