Rreporting to the European Uunion in the Croatian daily newspapers : the completion of the Ccroatian accession negotiations

Prvi dio istraživanja nastojao je pokazati razlike između nacina na koji vodeci hrvatski dnevnici prate uži (pristupne pregovore RH) i siri kontekst (svi clanci o EU) tematike EU-a. Drugi dio istraživanja odnosi se na usporedbu novina, u odnosu na siri i uži kontekst. Metoda koja je koristena je analiza sadržaja, a osnovna jedinica analize je pojedini clanak, na uzorku od N=825 clanaka. Rezultati su pokazali da clanci pokrivaju sve teme vezane uz EU u sirem i užem kontekstu, a najvise se pise o pristupnim pregovorima: stavovima vladajucih i EU-a o pregovorima i nesto manje o prilagodbama hrvatskoga pravosuđa i gospodarstva europskome. Profesionalizam u prikazu tema ocituje se kroz imenovanje svih izvora te u malom broju senzacionalistickih naslova. Vecina clanaka ima izravnu ili posrednu vezu između naslova i teksta, a dominantan stav clanka uglavnom proizlazi iz citata govornika, a manje je produkt konstrukcije novinara. Clanci su vecinom neutralni, jezik je jasan svima i uglavnom nema potrebe za prijevodom strucnih termina. Vecina clanaka se nalazi u rubrikama unutarnje i vanjske politike te gospodarstva. Analiza razlike između 6 vodecih dnevnika pokazala je da Novi list najvise prostora posvecuje temama o EU i pristupnim pregovorima RH, ali je Vjesnik rangiran tek kao cetvrti. Ipak, Vjesnik i Novi list su najskloniji imenovanju svakog izvora, Vjesnik je uz to najmanje sklon senzacionalizmu u naslovima, a cemu je 24 sata najvise sklon.