Hipoteza zamišljenog kontakta: Uloga radnog pamćenja

Prema hipotezi zamisljenog kontakta dovoljna je samo vizualizacija socijalnog kontakta pozitivnog tona prema vanjskoj grupi kako bi doslo do promjene u negativnim stavovima. U ovom je istraživanju ispitivana uloga kapaciteta radnog pamcenja u zamisljenom kontaktu. Provedene su dvije studije. U prvoj je, kvazieksperimentalnoj studiji, pokazano da osobe koje imaju manji kapacitet radnog pamcenja imaju negativnije opise zamisljenog kontakta i negativnije stavove prema vanjskoj grupi u odnosu na osobe veceg kapaciteta radnog pamcenja. Druga, eksperimentalna studija, prosirila je nalaze prve studije te je pokazano da su osobe koje su neposredno pred zamisljanje kontakta s clanom vanjske grupe imale dodatno opterecenje radnog pamcenja posljedicno imale negativnije opise zamisljenog kontakta i negativnije stavove prema clanovima vanjske grupe nego skupina ispitanika koja nije imala dodatno opterecenje radnog pamcenja. Medijacijska analiza potvrdila je hipotezu da je (ne)mogucnost održavanja pozitivnog tona zamisljene interakcije mehanizam koji uvjetuje uspjesnost zamisljenog kontakta na smanjenje negativnih stavova. Nalazi obiju studija upucuju na to da je kapacitet radnog pamcenja jedan od faktora koji uvjetuje uspjesnost intervencije zamisljenim kontaktom. Dobiveni rezultati otvaraju nova pitanja o efikasnosti zamisljenog kontakta u promjenama stava.