Sol u prehrani školske djece

Povecani unos soli u organizam predstavlja rizicni cimbenik za razvoj kardiovaskularnih bolesti te pojavu hipertenzije vec u adolescentnoj dobi, kao i nastanak drugih kronicnih nezaraznih bolesti. U prevenciji kronicnih nezaraznih bolesti prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) dnevni unos soli ne bi smio biti veci od 5 g/dan (< 2g Na). U Hrvatskoj se procjenjuje da ukupni dnevni unos soli u populaciji skolske djece iznosi oko 9 g/dan. Na temelju dosadasnjih rezultata istraživanja o prehrambenim navikama skolske djece u razlicitim regijama u Hrvatskoj utvrđeno je da postoje znacajne razlike u ucestalosti potrosnje suhomesnatih proizvoda, mlijeka i mlijecnih proizvoda, namaza, svježeg voca i povrca, dok nema znacajnih razlika u konzumaciji slatkisa i grickalica Rezultati dosadasnjih ispitivanja mogu poslužiti kao temelj za ocjenu kvalitete prehrane i prehrambenog stanja skolske populacije te bi se trebali uzeti u obzir prilikom donosenja odluka o potrebi provođenja javnozdravstvenih programa u skladu sa nacionalnom prehrambenom politikom i akcijskim planom za hranu i prehranu. Nadalje, izuzetno je važno poticati suradnju roditelja i skole na unapređenju prehrane ucenika te educirati djecu o važnosti pravilne prehrane kako kroz nastavne programe tako i na prakticnim primjerima. Potrebno je usmjeriti aktivnosti prema suradnji sa prehrambenom industrijom u cilju smanjenja sadržaja soli tj. natrija u proizvodnom procesu te uvođenju zakonske regulative s ciljem oznacavanja sadržaja natrija na deklaraciji proizvoda. Nužno je i provoditi zdravstveno odgojne mjere na podrucju promicanja pravilne prehrane, s ciljem da se smanji potrosnja onih industrijskih proizvoda bogatim natrijem kao i dodavanje soli tijekom pripreme i konzumacije obroka.