The Translation of the Petrarch’s Sestina A Qualunque animale alberga in terra by Dinko Ranjina

U clanku analiziramo na koji je nacin dubrovacki pjesnik Dinko Ranjina preveo Petrarkinu sestinu A qualunque animale alberga in terra, prilagodivsi je mogucnostima hrvatske versifi kacije. Sestina, najvisi formalisticki domet provansalske poezije, temelji se na visestrukoj kombinatorici broja 6 (6 strofa od 6 stihova i 6 rijeci-rima), uz strogo određeni raspored izmjenjivanja rijeci-rima u svakoj strofi (prema shemi retrogradatio cruciata) i isto tako obvezan nacin povezivanja strofa (coblas capfi nidas). Ranjina je zadržao sestostihovnu strofu, pa i povezivanje kitica sistemom coblas capfi nidas. Ali hrvatski tradicionalni stih kojim korespondira Petrakinom endecasillabu, dvanaesterac, ravna se prema sebi svojstvenim pravilima. Dvanaesterci se redovito rabe u paru a oba stiha povezana su rimom. To ponistava mogucnost primjene sheme retrogradatio cruciata, koja ukljucuje uzajamni odnos rijeci-rima dviju susjednih strofa i temelji se na podjeli sestine na dvije trostihovne cjeline. Dvanaesteracka stihovna shema uzrok je i drugih formalnih odstupanja od predloska – Ranjinin sastavak za dvije je strofe kraci od Petrarkina, trostihovni zavrsetak zamijenjen je dvostihom – a dovodi i do redukcije motivskog raspona izvornika i pojednostavnjenja i mjestimicno i banalizacije njegovih leksicko-semantichih komponenti.