Koronakriza i što Hrvatska može naučiti iz dosadašnjih recesija

Novi koronavirus koji se pojavio u Kini krajem 2019. godine brzo se siri ostatkom svijeta. Osim posljedica za ljudsko zdravlje, virus u kombinaciji s epidemioloskim mjerama nanosi znacajnu stetu gospodarstvu, zapocevsi takozvanu koronakrizu. Cilj ovoga rada je pružiti pravovremene smjernice o utjecaju koronakrize na hrvatsko gospodarstvo. Analizira se utjecaj koronakrize na tekuce pokazatelje tržista rada te se provodi usporedba s iskustvima iz ranijih hrvatskih recesija 1998. – 1999. te 2009. – 2014. Nadalje, simuliraju se efekti inozemnog i domaceg soka na dodanu vrijednost sektora prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti u Hrvatskoj. Cilj je utvrditi koji su sektori najvise izloženi sokovima u kratkom i srednjem roku. U radu se također analizira kako sektori međusobno djeluju jedan na drugi te postoje li međusobna prelijevanja. Na temelju prelijevanja utvrđuju se sektori neto prijenosnici odnosno neto primatelji sokova. Rezultati pokazuju da je rast nezaposlenosti na samome pocetku koronakrize brži nego u prethodne dvije recesije, ali se ubrzo stabilizirao. Također, utvrđeno je da su brojni sektori izrazito osjetljivi na inozemni sok, dok je osjetljivost na domace sokove nesto slabije izražena. U kratkom roku su najvise izloženi sektor trgovine i usluga, a u srednjem roku se pridružuju građevinarstvo i prerađivacka industrija. Sektori neto prijenosnici sokova su prije svega trgovina i usluge, zatim financije i osiguranje te na kraju poslovanje nekretninama, a prelijevanje sokova je snažnije u recesiji.