Mental health literacy. Research results of the school ability to recognise depression and their beliefs about ability to help

Zdravstvena pismenost u podrucju mentalnoga zdravlja skup je znanja i vjerovanja o mentalnome zdravlju i bolestima koji pomaže u prepoznavanju poteskoca i poremecaja te u prevenciji i tretmanu. Cilj je ovoga istraživanja bio dobiti uvid u zdravstvenu pismenost odgojno-obrazovnih djelatnika u podrucju mentalnoga zdravlja djece i mladih te pritom utvrditi njihove obrazovne potrebe kad je rijec o temeljnim znanjima i vjerovanjima u podrucju mentalnoga zdravlja djece i mladih. Istraživanje je provedeno na uzorku od 2027 odgojno-obrazovnih djelatnika, od toga 1239 djelatnika iz osnovnih i 788 iz srednjih skola u Republici Hrvatskoj. Uzorak srednjih skola stratificiran je prema tipu skole. Podatci su prikupljeni internetskim upitnikom koji se temelji na vinjetnoj istraživackoj metodii (prije odgovaranja na pitanja iz upitnika svaki je sudionik dobio kratku pricu o uceniku ili ucenici s određenim problemima u podrucju mentalnoga zdravlja te je na pitanja odgovarao u odnosu na dobivenu pricu). Tri vrste upotrijebljenih vinjeta, odnosno kratkih prica, opisivale su depresivne probleme (vinjeta Depresivnost, vinjeta Depresivnost i suicidalnost i vinjeta Depresivnost i zlouporaba alkohola). Provedena je deskriptivna analiza kvantitativnih pokazatelja razine prepoznavanja, pružanja pomoci, znanja o oblicima pomoci i vjerovanja o ishodima, stigmatizacije i nekih pokazatelja vrednovanja mentalnoga zdravlja djece i mladih u skolskome okruženju. Rezultati govore u prilog potrebi da se odgojno-obrazovnim djelatnicima osiguraju formalnim obrazovanjem i dodatnim usavrsavanjem osnovna znanja i vjestine u podrucju mentalnog zdravlja djece i mladih. Vise od polovice sudionika nije prepoznalo problem opisan u vinjeti (57, 6 %). Otprilike jedna trecina sudionika (29, 4 %) osjeca se sposobno samostalno pružiti pomoc uceniku, a najveci broj sudionika korisnim procjenjuje pomoc koju bi ucenik s problemom dobio od djelatnika u skoli (psiholog, pedagog i nastavnici). Vise od 50 % sudionika nije sigurno ili ne zna postoji li diskriminacija u skolskome okruženju ucenika koji ima problem poput onoga opisanog u vinjeti. Vecina sudionika (86, 2 %) smatra da njihova skola nikada ne bi ne ucinila nista u slucaju ucenikovih problema u podrucju mentalnoga zdravlja. Uzevsi u obzir navedene podatke, može se zakljuciti da među odgojno-obrazovnim djelatnicima postoji potreba unaprjeđivanja zdravstvene pismenosti u podrucju mentalnoga zdravlja djece i mladih s naglaskom na znanja i vjestine usmjerene k pružanju prve pomoci i podrske. Opcenito ovo istraživanje također otvara mogucnost oblikovanja obrazovnih intervencija utemeljenih na dokazima i daljnjega pracenja razine zdravstvene pismenosti odgojno-obrazovnih djelatnika u podrucju mentalnoga zdravlja djece i mladih.n’s and women’s fear of intimacy in all 13 countries.