Physical-Geographical Features of Ljubač

Na temelju fizicko-geografske analize podrucja Ljupca proizlaze osnovni zakljucci o fizicko- geografskim znacajkama ovoga prostora. U geoloskom smislu podrucje Ljupca ne razlikuje se umnogome od sjeverozapadnog dijela Ravnih kotara kojima pripada. Geoloski sastav je razmjerno jednostavan. Rijec je o vapnenackim stijenama kredne starosti na južnom dijelu (Sridnja/Vrska kosa, Gajine, Ricna, Glavica), dok su drugi dijelovi podrucja Ljupca građeni od stijena flisnog kompleksa. Uglavnom je rijec o laporima u sredisnjem dolinskom dijelu, a pjescenjaci i konglomerati prevladavaju na Ljubackoj kosi. Nekoliko usporednih antiklinala i sinklinala, kao i jedan znacajniji i nekoliko manjih rasjeda upucuju na to da je i tektonika podjednako jednostavna. Geomorfoloska obilježja u skladu su s litoloskom podlogom. Vapnenacko podrucje obilježavaju krski i fluviokrski oblici, a u sredisnjem, dolinskom dijelu najveci utjecaj imaju povremeni tokovi koji u rastresitom materijalu usijecaju manja korita i oblikuju fluvijalni reljef. Na podrucju Ljubacke kose mogu se mjestimicno uociti i padinski procesi, no zbog njihove male pojavnosti može se govoriti o razmjerno kompaktnim padinama, osim na poluotocnom dijelu sa strmim padinama i sipinama. Uz obalu su mjestimicno razvijeni klifovi u fliskim formacijama. U klimatskom smislu podrucje Ljupca pripada submediteranskoj ili Cfa tipu klime, koja se od prave sredozemne klime kakvu ima glavnina jadranskog priobalja i otoka južno od ovoga prostora, razlikuje po nesto blažem i vlažnijem ljetu. Utjecaj je to rasporeda kopna i mora, a najvise blizine reljefne prepreke Velebita koji zadržava oborine, ali djeluje i na nastanak bure koja rashlađuje prostor u kojem puse. Kopnenu hidrogeografiju ovoga podrucja obilježavaju tok Krneze (Ricine) koja kod Jamina utjece u Ljubacku valu te brojni manji potoci i izvori. Ljupcu pripada i morski pojas i to odgovarajuci dio Ljubackog zaljeva (dubine do 40 m), s vecim dijelom Ljubacke vale (do 13 m dubine) jugoistocno od Ljubacke punte. Dugotrajno agrarno koristenje oblikovalo je sredisnji prostor Ljupca, odnosno Ljubacku dolinu u poljoprivredno istaknut i vrijedan prostor, dok se na rubnim dijelovima i prijelazima u strmiji reljef uocava sukcesija biljnog pokrova u odnosu na donedavne pasnjake koji postupno iscezavaju smanjenjem broja poljoprivrednog stanovnistva i zapustanjem stocarstva.