The progressivity of income tax in Croatia during 1995-1999

Cilj istraživanja jest utvrditi razinu i kretanje progresivnosti poreza na dohodak u Hrvatskoj u razdoblju od 1995. do 1999. godine. Progresivnost poreza na dohodak mjerena je prosjecnom poreznom stopom, odnosno poreznom elasticnoscu. Progresivan je onaj sustav poreza na dohodak kod kojeg prosjecna porezna stopa s porastom dohotka raste, odnosno onaj sustav kod kojeg je porezna elasticnost veca od jedinice. Rezultati istraživanja ukazuju da prosjecno opterecenje porezom i prirezom na dohodak u promatranom razdoblju opada. U 1999. godini ono za sve porezne obveznike iznosi samo 9, 46%, sto je malo, jer su tada zakonske stope poreza na dohodak iznosile 20% i 35% , a stope prireza na dohodak između 6% i 18%. Mjerenje je pokazalo kako je sustav poreza na dohodak vrlo progresivan za sve porezne obveznike. U razdoblju od 1995. do 1999. godine koeficijent ukupne elasticnosti poreza na dohodak prosjecno iznosi 1, 94. Progresivnost u cijelom promatranom razdoblju, osim u 1998. godini, raste. Progresivnost je rasla zbog: povecanja osnovnog osobnog odbitka s 300 kuna u 1994. na 1250 kuna u 2000. godini, snižavanja donje granicne porezne stupe s 25% na 20% u 1997. godini, te progresivnog porasta koeficijenata osobnih odbitaka za uzdržavane clanove obitelji pocetkom 1999. godine. Uvođenje doprinosa u analizu povecava porezno opterecenje, ali smanjuje progresivnost sustava jer doprinosi gotovo proporcionalno optimalna progresivnost. Svako drustvo o progresivnosti poreznog sustava odlucuje u politickom procesu. No, veca pravednost (tj. veca progresivnost) znaci ujedno i manju ucinkovitost poreznog sustava.