Utvrđivanje sastava te primjena optimalnih metoda analize uzorka

U ovom radu navedeno je nekoliko ekperimentalnih metoda koje se koriste za ispitivanje kemijskog sastava uzorka i analizu njegove termalne dekompozicije. Analiza je provedena na iskoristenoj otpadnoj krutoj poliuretanskoj pjeni (engl. waste rigid polyurethane foam - WRPUF), koja je bila koristena kao izolacijski materijal u hladnjaku. Analiza ovog uzorka trebala je otkriti produkte njegove degradacije, u prvom redu organski sastav i oslobođene emisije plinova, te mogucnosti iskoristavanja ovog materijala u energetskoj oporabi. Uzorak je podvrgnut razlicitim eksperimentalnim metodama kao sto su: XRF spektroskopija, mjerenje velicina cestica te analitickoj pirolizi uparenoj sa plinskom kromatografijom i masenom spektrometrijom (Py/GC-MS). Uzorak je dobiven u formi mljevenog praha sa nehomogenom kompozicijom. Priprema uzorka za ispitivanje podrazumijevala je njegovu podijelu na vise manjih homogenih frakcija te kreiranje homogenih strukutura za ispitivanje. Analiza se sastojala od ispitivanja organskog sastava na 500, 600 i 700 oC. Uzorak je podvrgnut analizi u nehomogenoj kompoziciji, kompoziciji sa velicinom cestica iznad 0,25 mm, kompoziciji sa velicinom cestica ispod 0,25 mm te dizajniranoj homogenoj smjesi sa kombinacijom cestica iznad i ispod 0,25 mm. Dodatna analiza provedena je i na osam homogenih frakcija, kako bi se istražio utjecaj velicine cestica na produkte degradacije. Dobiveni rezultati pokazuju kako je homogenizacija uzroka imala veliki utjecaj na formiranje organskih produkata tijekom degradacije. Dominantna organska grupa u svim istraživanjima bili su spojevi sa dusikom (amini i amidi). Znacajne koncentracije zabilježene su i kod aromatskih ugljikovodika, alkohola, alkana te alkanoata. Ukupno je identificirano 18 razlicitih skupina organskih spojeva te preko 200 razliticih organskih produkata. Njihova prisutnost i udio variraju ovisno o ispitivanoj kompoziciji. Tijekom analize rezultata, posebna je pozornost pridana opasnim i rizicnim kemijskim komponentama, koje predstavljaju prijetnju okolisu i ljudskom zdravlju. Identificirane opasne komponente su: spojevi sa klorom, policiklicki aromatski ugljikovodici, furani, ftalati i spojevi sa benzenom. Navedene komponente predstavljaju opasnost za rad energetskih postrojenja, a velik broj posjeduje i kancerogena svojstva. Analiza plinskih produkata prikazuje dominantan udio emisija ugljikova dioksida te raznih dusicnih oksida (CO2,-NOX). Također, zabilježen je i znacajan udio emisija amonijaka (NH3) te izrazito stetnog freona, triklorofluorometana (CFC-11). Plinska mjesavina produkata sastoji se također i od, uglavnom bezopasnih, cikloalakana i alakana. Na kraju, dobiveni rezultati uspoređeni su sa poznatim slicnim istraživanjima te zakonsko-regulativnim direktivama za proizvodnju goriva iz otpada (engl. refuse derived-fuel - RDF). Na temelju tih usporedbi, izvedeni su zakljucci sukladni svrsi rada te perspektive i mogucnosti daljnih istraživanja ispitivanog uzorka.