Inovacije u "društvu znanja"

Dominantni pristupi razumijevanja inovacija u ''drustvu znanja'' polaze od promijenjenog odnosa znanosti i tehnologije gdje znanje postaje najvažniji faktor proizvodnje i strateski resurs na kojem se temelje rast i razvoj. ''Post-industrijsko drustvo'' ili ''drustvo znanja'' je ono koje je sposobno inovirati, sposobno mogucnosti znanja pretvoriti u nove proizvode. Empirijska istraživanja pomocu raznih indikatora (ulaganja u istraživanje i razvoj, broj istraživaca, obrazovanost radne snage, broj inovativnih poduzeca u nekoj zemlji, … ) analiziraju sirenje ''drustva znanja'' i pozicije koje pojedine zemlje zauzimaju na putu ka ''drustvu znanja''. U ovom radu se procesi inoviranja analiziraju na uzorku 119 velikih poduzeca. Po raznim varijablama uspoređuju se poduzeca u Hrvatskoj, a ne privreda Hrvatske s drugim zemljama. Rezultati pokazuju relativno visok postotak inovativnih poduzeca, no i mali udio inovacija u dobiti poduzeca. Stovise, u nekim privrednim granama inovativna poduzeca ostvaruju manji udjel dobiti u ukupnom prihodu od poduzeca koja na tržiste nisu uvela nove proizvode. Također se pokazalo da ulaganja u istraživanje i razvoj ne pokazuju statisticki znacajne razlike s obzirom na dobit poduzeca. Najzanimljiviji je nalaz da poduzeca u kojima udjela u vlasnistvu ima strani kapital inoviraju manje i manje ulažu u istraživanja, no ostvaruju vecu dobit. Faktorska analiza daje dva tipa ponasanja poduzeca. Prvi tip, nazvan ''logika drustva znanja'', određuju ulaganja u istraživanje i razvoj i dobit od inovacija, a negativno je povezan sa stranim kapitalom i vrlo malim koeficijentima udjela visokoobrazovane radne snage i udjela dobiti u ukupnom prihodu poduzeca. Drugi tip, nazvan ''logika kapitala'', određuju varijable s kojima prvi nije povezan, dakle, strani kapital, obrazovanje i ukupna dobit. Taj tip ne ulaže u razvoj i ne prihoduje od inoviranja. Tako se pokazuje da se strani kapital vodi logikom profita i tržista. Umjesto da ulaže u istraživanje i razvoj strani kapital ulaže u (visokoobrazovanu) radni snagu i ostvaruje profite vece od ''domacih'' poduzeca koja se ravnaju ''logikom drustva znanja''. To pak dovodi u pitanje osnovnu postavku teorija ''drustva znanja'' - zamjenu rada znanjem u proizvodnji viska vrijednosti.