Beech forest management in Croatia

S obzirom na bioloska obilježja i veliku plasticnost bukve, bukove sume i sume u kojima se javlja bukva su najrasprostranjenije u Republici Hrvatskoj. Stoga je bukva vrsta koja u Hrvatskoj gradi najveci broj razlicitih tipova suma (fitocenoza), sumskogospodarskih i uzgojnih oblika, kao monodominantne kontinentalne gorske bukove sume, pretplaninske bukove sume i termofilne (mediteranske) gorske bukove sume, kao mjesovite bukovo jelove sume ili cak kao pojedinacna stabla u nizinskim sumama hrasta lužnjaka. Pregled i analiza postojeceg stanja resursa bukovih suma u Hrvatskoj, usporedbe i promjene u odnosu na proteklo razdoblje, te projekcije buduceg gospodarenja se temelje na podacima Sumsko-gospodarskih osnova podrucja koje pokrivaju cijelo državno podrucje, objavljenim relevantnim rezultatima, te modeliranju pomocu sustavne dinamike. Udjel bukovih suma po povrsini (751, 459 ha) iznosi 28 % ukupne sumske povrsine, a po drvnoj zalihi (193.54 mil. m3) 49 % ukupne drvne zalihe. Od ukupne drvne zalihe bukve koja iznosi 143.35 mil. m3 (36 % sveukupne zalihe), 13 % drvne zalihe se odnosi na bukova stabla u sastojinama izvan bukovih suma. Povecanje drvne zalihe bukovih suma tijekom zadnjih 10 godina iznosi 28.7 mil. m3. Od toga se 1.7 mil. m3 odnosi na povecanje povrsine bukovih suma, 11.0 mil. m3 se odnosi na povecanje zalihe privatnih suma kvalitetnijom procjenom (110 na 210 m3 h-1), a 16.0 mil. m3 predstavlja akumulirani prirast. Godisnja stopa povecanja drvne zalihe obicne bukve tijekom zadnjih 20 godina iznosi 1.53 % ili 1.9 mil. m3. Prema Sumskogospodarskoj osnovi podrucja iz 2006. i na temelju Pravilnika za uređivanje suma, sume bukve su razvrstane unutar osam glavnih tipova gospodarenja s obzirom na namjenu suma, nacin i oblik gospodarenja: jednodobne gospodarske sjemenjace bukve, jednodobne gospodarske panjace bukve, preborne gospodarske sjemenjace jele i bukve, raznodobne gospodarske sjemenjace bukve, raznodobne gospodarske sjemenjace bukve i smreke, raznodobne gospodarske panjace bukve, zastitne sume bukve i bukove sume posebne namjene. Uređivanje i planiranja sjecivog prihoda kao posljedice nužne provedbe obnove sastojina i njege sastojina proredama regularnih bukovih suma visokog uzgojnog oblika se zasniva na ophodnji od 100 godina, metodi dobnih razreda i domacim prirasno-prihodnim tablicama. Postojeca dobna struktura ukazuje na mali udio mladih sastojina u prvom i drugom dobnom razredu, te veliki udio starijih i starih sastojina dobi iznad 80 godina. S obzirom na postojecu dobnu strukturu i dinamiku obnove sastojina, ocekivano je neželjeno povecanje prosjecne dobi sastojina i akumulacija prezrelih sastojina. Slaba obnova i opadanje prirasta jele, visoki udjel stabala velikih dimenzija (iznad 70 cm) i susenje stabala jele, te trend stalnog rasta udjela bukve je obilježje jelovo-bukovih suma prebornog gospodarenja. Unatoc potrebi za intenzivnom obnovom sastojina, propisani i izvrseni intenziteti sjeca za razdoblje 1996-2005. su bili niski (14 % za jelu). Planirani ukupni etat intenziteta od 19.2 % za razdoblje 2006-2015. predstavlja pomak u odnosu na prethodno razdoblje. Primjena normalnog užitnog faktora od 0.25 kao metode za određivanje sjecivog prihoda u svim sastojinama nagomilane zalihe i velikog udjela debelog drva, slabog prirasta i obnove bi vodila unapređenju obnove i strukture sastojina. Tako se uz pretpostavku provođenja intenzivne obnove sastojina u buducim razdobljima može ocekivati neminovno opadanje drvne zalihe, zadržavanje ili daljnje povecavanje udjela bukve, ali i postupno povecanje udjela tankog drva jele. Raznodobne sume bukve kao sumskogospodarski tip predstavlja nacin gospodarenja koji se od 2006. godine pocinje provoditi u sumama na krsu, sumama posebne namjene, u sumama koje imaju znacajnu zastitnu funkciju i u privatnim sumama, s ciljem uspostave mozaicne strukture unutar sastojine koju tvore skupine razlicitih razvojnih stadija povrsine do 1 ha. Sumskouzgojni zahvati pomlađivanja i njege u bukovim sumama Hrvatske mogu se rezimirati ovako: u visokim sumama (sjemenjacama) provodi se obnova sastojina prirodno, pod zastorom krosanja starih stabala, oplodnim sjecama u tri (pripremni, naplodni, dovrsni sijek) do pet (pripremni, naplodni, jedan ili dva naknadna, dovrsni sijek), na velikim i malim povrsinama, uz pomladno razdoblje 10 – 20 godina, te njega pomlatka nakon dovrsnog sijeka, ciscenje ili negativna selekcija, prorjede ili pozitivna selekcija ; u niskim sumama (panjacama) ovisno o tipu, provodi neposredna ili posredna konverzija u sjemenjacu, a njega proredama ima funkciju pripremanja optimalne strukture sastojine za obnovu i konverziju.