Periodontal Disease and its Association with Angiographically Verified Coronary Artery Disease

Cilj ovog istraživanja bio je ispitati povezanost agresivnog i kronicnog parodontitisa s težinom koronarne arterijske bolesti koja je potvrđena koronarnom angiografijom. Ispitanike cine hospitalizirani bolesnici Klinickog bolnickog centra Zagreb kojima je zbog boli u prsima napravljena koronarna angiografija. Temeljiti klinicki pregled sastojao se od bilježenja parodontoloskih indeksa te klinickih i socio-demografskih parametara. Ispitanici su bili podijeljeni u dvije skupine: ispitivane - akutni koronarni sindrom (ACS) i stabilna koronarna arterijska bolest (CAD), i kontrolnu – bez znacajne koronarne arterijske bolesti. Podaci su analizirani pomocu Kruskal-Wallis i Pearson hi-kvadrat testa. Od 106 ispitanika, njih 66 (62, 3%) su hospitalizirani zbog ACS, 22 (20, 7%) zbog stabilne CAD i samo 18 (17, 0%) nije imalo znacajnu CAD. Samo 26 (24, 5%) od ukupno 106 bolesnika nikad nisu bili pusaci (p <0, 05). Od 106 bolesnika ukupno, njih 69 (65, 1%) je s dijagnozom parodontitisa. Kronicni parodontitis je najcesci nalaz u obje ispitivane skupine, 68, 2% kod ACS i 54.5% kod skupine stabilne CAD, dok je najvise zdravih pacijenta bez parodontitisa (72, 6%) bilo u kontrolnoj skupini (p<0, 001). Skupina stabilna CAD imala je najvisu srednju vrijednost dubine sondiranja (PD) 3, 92±1, 16, recesije gingive (GR) 1, 34±0, 78, razine klinickog pricvrstka (CAL) 4, 60±1.41 i krvarenja pri sondiranju (BOP) 45, 98±26, 19, kod ACS je izmjereno PD 3, 77±0, 91, GR 1, 11±0, 66, CAL 4, 32±1, 08 i BOP 41, 30±22, 09, te je kod kontrolne skupine izmjereno PD 3, 27±0, 97, GR 0, 69±0, 37, CAL 3, 62±1, 04 i BOP 26, 39±13, 92 (p <0, 05). Parodontitis je povezan s angiografski potvrđenom koronarnom arterijskom bolesti. Tjelesna neaktivnost, losa oralna higijena i parodontna upala je zabilježena kod bolesnika s ACS i stabilnom CAD.