Distribution of wild grapevine (Vitis vinifera subsp. sylvestris) along the banks of the Krka river in Croatia

Divlja (sumska) loza (Vitis vinifera subsp. sylvestris) datira iz vremena Pleistocena (prije vise od 10000 godina). Unikatna je i genetski razlicita od kultivirane vinove loze (Vitis vinifera subsp. sativa). Sadasnja populacija europske divlje loze predstavlja davnu sumsku formu od koje su u procesu domestikacije nastale sve danas poznate moderne sorte vinove loze. Dvodomna je biljna vrsta. U pravilu, divlja loza nastanjuje netaknute sume u Mediteranu sa puno vode u blizini. Tijekom vise tisuca godina razvoja civilizacije, divlja loza je doživjela drasticne promjene i danas je njezina egzistencija ozbiljno ugrožena. U ovom radu istražili smo prisutnost divlje loze na obalama rijeke Krke kao potencijalno dobrom stanistu za divlju lozu. Pronasli smo pet lokacija gdje jos uvijek raste divlja loza. Putem GPS koordinata izrađena je karta rasprostranjenosti divlje loze. Svih pet lokacija se nalaze u neposrednoj blizini rijeke. Morfoloske karakteristike divlje loze istražene su koristeci međunarodne deskriptore za vinovu lozu. Determinirana je dvodomnost unutar istraživanih individua kao evidentan morfoloski marker za divlju lozu. Okolna sumska vegetacija sastavljena je od tipicnih mediteranskih biljnih vrsta. Ukupno smo determinirali 66 razlicitih biljnih vrsta uz divlju lozu. Primijecen je vrlo jaki stupanj povezanosti divlje loze i smokve (Ficus carica L.) sto upucuje na njihove slicne zahtjeve stanista. Rezultati ovoga istraživanja upucuju na prilicno siroku rasprostranjenost divlje loze uz obale rijeke Krke te nastavak istraživanja upotrebom molekularnih markera radi sigurnije identifikacije i procjene stupnja introgresije od strane kultivirane loze.