Mjerenje suvremenih oblika seksizma: razvoj nove skale

Od 1980-ih do izražaja sve vise dolaze novi oblici nejednakosti i neravnopravnosti, među kojima se posebno istice rodna neravnopravnost. Poseban oblik rodne neravnopravnosti, to jest diskriminacije temeljene na spolnoj pripadnosti naziva se seksizam. Dok su predrasude prema ženama, u obliku seksizma, tradicionalno bile okarakterizirane zagovaranjem strogih rodnih uloga, uslijed kulturnih i politickih promjena posljednjih desetljeca, otvorena diskriminacija prema ženama postaje drustveno neprihvatljiva, a seksizam preuzima novi, suvremeni oblik kojeg mnoge žene i muskarci nisu niti svjesni jer najcesce prolazi nezapaženo, tajno i skriveno. U ovom su radu postavljena dva teorijska, jedan metodoloski te jedan empirijski cilj. Teorijski ciljevi rada su predstaviti razlicite tipove konceptualizacije suvremenih oblika seksizma te se osvrnuti na postojece skale suvremenih oblika seksizma. Nadalje, metodoloski cilj rada je konstruirati i evaluirati vlastitu skalu koja ce objediniti razlicite oblike suvremenog seksizma. Naposljetku, empirijski cilj rada je utvrditi u kojoj su mjeri suvremeni seksisticki stavovi studenata povezani s njihovim tradicionalnim seksistickim stavovima, stavovima prema feministickom pokretu te individualnim karakteristikama. Predstavljanjem tri tipa konceptualno-operacionalnih razrada suvremenog seksizma, odnosno pozivajuci se na koncepte modernog seksizma Swimove i suradnika (1995), neoseksizma Tougasove i suradnika (1995) te neprijateljskog i benevolentnog seksizma Glicka i Fiskeove (1996), konceptualno i operacionalno su razrađeni suvremeni seksisticki stavovi. Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku od 402 studenta razlicitih sastavnica Sveucilista u Zagrebu. Autori zakljucuju da je Skala suvremenog seksizma (SSS) instrument visoke pouzdanosti i zadovoljavajuce valjanosti koji mjeri jedan predmet mjerenja. Prema rezultatima ovog istraživanja, suvremeni seksisticki stavovi studenata i studentica određeni su njihovim stavovima prema feministickom pokretu, spolom te tradicionalnim seksistickim stavovima. Dakle, iskazivanju suvremenih seksistickih stavova skloniji su: studenti muskog spola koji su istovremeno skloni iskazivanju tradicionalnih seksistickih stavova i negativnih stavova prema feministickom pokretu. Ovaj rad pridonosi obuhvatnijem shvacanju seksizma u danasnjem hrvatskom drustvu, cime su dodatno upotpunjena teorijska, metodoloska i empirijska znanja na temu seksizma u hrvatskoj sociologiji roda.