Comparative differences in brain anatomy and glycolipid content of freshwater fish

Ribe kostunjace su najzastupljenija skupina kralježnjaka na Zemlji, koja se radi duge evolucije, prilagodila razlicitim nisama vodenih ekosustava. Najbolje je opisana građa mozga pastrva (Salmo gairdneri), tipicnog predstavnika kostunjaca, koji ima: veliki rhombencephalon ; veliki neparni cerebelum ; izraženi tectum koji je dio izvrsno razvijenog vidnog sustava ; velike hipotalamicke reženjeve i njusne lukovice, ali zato relativno mali telencephalon. Varijacije u organizaciji mozga kostunjaca posljedica su funkcionalne specijalizacije. Vecini riba okus je dominantni osjet pa tako saran, kao predstavnik porodice Cyprinidae, ima veliki vagalni režanj, dio rhombencephalona, koji opslužuje palatalni organ. Okus je dominantni osjet i u porodice Siluriformes, koja pored vagalnog režnja ima veliki facijalni režanj za interpretaciju osjeta koji dolazi putem kemoreceptora smjestenih izvan usne supljine, posebno na brkovima. Za razliku od Salmonida, Siluriformes imaju rudimentarni vidni sustav pa tragove plijena kroz muljeviti okolis prate brojnim kemoreceptorima koji funkcioniraju kao da je cijela povrsina ove ribe jezik. Ribe imaju slabo razvijen telencephalon, ali je on kod grgeca (Perca fluviatilis) relativno velik. Grgec živi u grupi jedinki iste generacije koje zajedno love pa je ovo, za ribe ne tipicno socijalno ponasanje, bilo selektivni pritisak za razvoj telencephalona. Ove cetiri vrste imaju i drugaciju raspodjelu glikosfingolipida u mozgu, molekula koje organiziraju membranske lipidne domene i sudjeluju u signalnim procesima. Glikosfingolipidi se prvo pojavljuju u onim regijama mozga koje su presudne za percepciju osjeta koji upravlja ponasanjem, sto je kod riba osjet koji od kemoreceptora vodi ka vagalnom režnju. Najvecu kolicinu i najvecu raznolikost ovih molekula ima saran koji se prilagođava najvecem rasponu temperatura od svih opisanih vrsta.