Strategy for sustainable truffle industry in the County of Istra

Tartufi žive u prirodnom simbiontskom odnosu (mikoriza) sa sumskim drvecem i grmljem u vecini sumskih ekosustava. Stvaraju podzemna i tesko dostupna plodista intenzivnog mirisa koja su vrlo tražena i skupa. Cesto ih se naziva kulinarskim dijamantom, a veliki bijeli tartuf (Tuber magnatum Picco) na europskom tržistu dostiže cijenu i do 5.000 €/kg (Bennucci i sur. 2012) no na lokalnim je tržistima cijena puno niža. U Hrvatskoj je najduža tradicija i najintenzivnije iskoristavanje tartufa prisutno u Istri iako tartufa ima i u drugim dijelovima države. Gospodarenje tartufima u Istri jos je uvijek nedovoljno organizirano, a prisutan je i problem održivog gospodarenja zbog promjena ekoloskih uvjeta, intenzivnog i neorganiziranog sakupljanja, te smanjenja vitalnosti stabala (Tikvic i sur. 2013). Najvažnije komercijalne vrste tartufa u Istri su veliki bijeli tartuf (T. magnatum), rani tartuf (T. borchii Vittad.), crni tartuf (T. melanosporum Vittad.), ljetni tartuf (T. aestivum Vittad.), tamni ljetni tartuf (T. aestivum Vittad. var. uncinatum (Chatin) I.R. Hall., P.K. Buchanan, Y. Wang & Cole) te zimski tartuf (T. brumale Vittad.). Industrija tartufa danas ima velik znacaj na globalnoj razini gdje su tartufi prepoznati kao iznimno važan proizvod. Njihovim sakupljanjem i prodajom ostvaruje se izravna ekonomska korist, a vezana sekundarna industrija važan je cimbenik turisticke i gastronomske promocije pojedinih podrucja. Francuska, Italija i Spanjolska danas prednjace u proizvodnji i konzumaciji tartufa, a slijedom toga, tartufarstvo se rasirilo diljem Europe, ali i na ostale kontinente. Tartufarstvo u Istri organizacijski jos nije zaživjelo tako da ne postoji uređeno tržiste ni organizirani otkup. Velik je broj nelegalnih sakupljaca i preprodavaca, a cjelokupnom nepovoljnom stanju doprinosi i neadekvatna zakonska regulativa. Briga oko ocuvanja i održivog koristenja ovog resursa nije se vodila od samih pocetaka tartufarske industrije u Istri iako se cjelokupna produkcija svodi na vađenje iz prirodnih nalazista. Do danas nije uveden upisnik tartufarskih pasa niti oni prolaze organizirani proces dresure i certificiranja, iako bez kvalitetnog psa traženje i pronalazak tartufa nisu moguci. Sve navedeno uzrokuje iscrpljivanje stanista, zbog cega se ukazuje potreba za uspostavom održivog gospodarenja stanistima tartufa. Podrucje Istre iznimno je pogodno za prirodnu proizvodnju tartufa, a najintenzivnije aktivnosti vezane uz tartufarstvo odvijaju se u centralnom i sjevernom dijelu Istre. To je podrucje građeno od nepropusnih lapora, gline i pjescenjaka (flisna podloga), razvedeno brojnim rijecnim dolinama i brežuljcima, obiluje vodom i vegetacijom, umjereno tople vlažne klime s toplim ljetima i pravilno raspoređenim oborinama. Zbog opadanja proizvodnosti prirodnih stanista tartufa i porasta potražnje na svjetskim tržistima zapocela je kampanja intenzivnog podizanja plantaža s inokuliranim sadnicama s tartufima. Na podrucju Istre prisutan je velik broj zapustenih poljoprivrednih i sumskih povrsina pogodnih za podizanje plantaža tartufa. Podizanje plantaža moguce je uz koristenje biljnih simbionata koji se prirodno pojavljuju na podrucju Istre, a kombiniranjem tartufa s lijeskom može se postici dvostruka korist proizvodnje ljesnjaka i tartufa. Na plantažama se uglavnom proizvode crne vrste tartufa, od kojih je najcesca vrsta T. melanosporum. Tehnologija plantažne proizvodnje velikog bijelog tartufa jos nije u potpunosti poznata pa ostaje do danas na vise ili manje neuspjesnim pokusima. Cetiri temeljna cilja, tj. razvojna pravca na kojima se temelji 'Strategija održivog tartufarstva u istarskoj županiji' za razdoblje od 2014.-2020. su: 1) ocuvanje i povecanje proizvodnosti prirodnih stanista tartufa, 2) osnivanje plantaža tartufa, 3) jacanje i regulacija tržista tartufa u Istri te 4) održivi ruralni razvoj. Do 2020. godine Strategija ce poticati regulaciju i jacanje tržista tartufa, organiziranje i udruživanje tartufara i ostalih sudionika tartufarske industrije, provedbu znanstvenih istraživanja koja ce doprinijeti kvalitetnijem gospodarenju tartufima i unapređenju zakonske regulative, pocetak organiziranog gospodarenja sumama sa svrhom povecanja proizvodnje tartufa, osnivanje trajnih nasada s inokuliranim sadnicama s tartufima, te doprinijeti zaposljavanju osnivanjem novih tvrtki u sektoru tartufarstva.