Energy value of feedstuffs

Najvažniji korak u znanstveno utemeljenom sastavljanju obroka/krmnih smjesa je poznavanje energetskih potreba životinja i energetske vrijednosti krmiva. Životinje moraju dobivati energiju iz hrane, pa preko 60% pojedene hrane koriste kao izvor energije potrebne za izgradnju tjelesnih spojeva, za mehanicki rad misica i za kemijski rad. Uzdržna energija je ona energije koju životinja koristi za održavanje osnovnih životnih funkcija i sprecavanje trosenja tjelesnih pricuva. Ova je energija ukljucena u mnogobrojne funkcije organizma. Kao prvo upotrebljava se za osnovni metabolicki rad. To je kolicina energije potrebne za održavanje stanica organizma u funkcionalnom stanju i za održavanje minimalne aktivnosti osnovnih tjelesnih funkcija (disanje, cirkulacija i prijenos tvari i podražaja) potrebnih za preživljavanje životinje. Potrebna kolicina energije za osnovni metabolicki rad mjeri se kao proizvodnja topline životinje u mirovanju i nakon apsorpcije veceg dijela hranjivih tvari iz probavnog sustava kada se minimalna kolicina energije oslobađa preradom hrane i kada boravi u temperaturno neutralnoj zoni pa ne trosi energiju na hlađenje ili zagrijavanje tijela. Nadalje, uzdržna energija se upotrebljava za misicni rad tijekom uzimanja i prerade hrane u probavnom sustavu. Isto tako uzdržna energija se trosi za djelovanje imunog sustava i borbu protiv infekcija te za održavanje termoregulacije kada gubitak topline premasuje proizvodnju topline. Pojedena kolicina energije koja se ne potrosi za podmirenje uzdržnih potreba upotrebljava se za rast, proizvodnju mlijeka ili jaja, sperme i naziva se proizvodna energija. Tako ce mlada životinja unesenu kolicinu energije iznad uzdržnih potreba koristiti za tvorbu bjelancevina u rastucim tkivima (misici, kosti, organi), a odrasla životinja ce ju uskladistiti u obliku masti. Odrasle visokomlijecne životinje prenose najveci dio energije hrane u sastojke mlijeka, a perad u jaja. Nadalje, proizvodna energija se upotrebljava za misicni rad, proizvodnju vune, dlake i sperme te rast ploda u maternici majke. Niti jedna funkcija organizma nema apsolutni prioritet u zadovoljavanju energetskih potreba. Tako na primjer, svinja u rastu kada dobiva dovoljno bjelancevina i nedovoljno energije za održavanje može rasti, odnosno sintetizirati bjelancevine izvlaceci energiju iz tjelesne masti. Pri nedostatku energije djeluje sustav homeoreze koji određuje koja tjelesna funkcija ima prioritet u opskrbi energijom. Visokomlijecne krave nakon teljenja pri nedovoljnoj kolicini energije u obroku ne smanjuju znacajno proizvodnju mlijeka vec koriste skoro sve proizvode fermentacije ugljikohidrata i masti hrane kao izvor energije, a preostali nedostatak podmiruju mobiliziranjem dijela tjelesne masti i bjelancevina. Svi sastojci hrane koji sadrže ugljik i vodik u obliku koji mogu oksidirati do ugljik dioksida i vode predstavljaju potencijalni izvor energije za životinje. Najvažniji izvori energije su ugljikohidrati i s njima povezani sastojci, lipidi (masti i ulja), bjelancevine i drugi dusicni spojevi. Svi suvremeni pristupi procjenjuju energetsku vrijednost krmiva na isti nacin. Prvo se određuje probavljivost energije i osnovnih hranjivih tvari iz svakog krmiva za svaku vrstu domacih životinja, a zatim energetska vrijednost svake hranjive tvari iz svakog krmiva za svaku vrstu domacih životinja.