Odrednice stavova prema europskim integracijama kod bosansko‐hercegovačkih studenata

Cilj istraživanja bio je utvrditi izraženost stavova, kao i razlike u psihosocijalnim odrednicama stavova prema europskih integracijama na skupini studenata Bosne i Hercegovine. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 423 studenata (327 studentica), prosjecne dobi 20, 8 godina (sd=2, 398), s podrucja Mostara, istocnog Sarajeva i Tuzle. Ispitanici su ispunjavali Skalu stavova prema europskim integracijama (STEIN, Francesko i sur., 2002), te Skalu nacionalnog identiteta (NAIT, Corkalo i Kamenov, 1998) te Skalu horizontalnog i vertikalnog kolektivizma i idiocentrizma (HVIC, Triandis, 1996). Rezultati ukazuju na izraženiji pozitivan stav prema europskim integracijama, kao i izraženije proeuropske aktivnosti kod Bosnjaka, nego Bosanskih Srba i Hrvata. Također, hrvatski studenti europske integracije vise percipiraju kao prijetnju u usporedbi s druge dvije studentske skupine. Primjenom standnardne regresijske analize, kod svih studentskih skupina visi kozmopolitizam, kao komponenta nacionalnog identiteta, je pozitivan prediktor stavova prema europskim integracijama. Međutim, kod Bosanskih Hrvata, izraženiji vertikalni idiocentrizam, definiran kao sklonost postavljanju vlastitih potreba u odnosu na potrebe grupe, je također prediktor pozitivnijeg stava prema europskim integracijama. Zakljucno, rezultati upucuju da, ovisno o vlastitoj nacionalnoj pripadnosti, studenti BiH razlicito percipiraju vrijednost europskih integracija. Dobiveni rezultati bi se potencijalno mogli objasniti teorijom salijentnosti identiteta (Stryker i sur., 1994), odnosno, da se pojedinci vise identificiraju s onim grupama koje su im u svakodnevnom životu istaknutije.