Geological characteristics in the Municipality Jesenje

Na sadasnji izgled, odnosno povrsinski raspored stijena razlicite starosti, prikazan na geoloskoj karti Opcine Jesenje (Pril. 1), utjecali su taložni okolisi, cvrstoca i raspored stijena u litosferi te tektonska zbivanja. Klasticne i karbonatne stijene su se u paleozoiku i mezozoiku taložile u oceanima Tethys i Parathetys, a krajem paleogena dolazi unutar Paratethysa do podijele na manje bazene te se sedimentacija odvija unutar Panonskog bazena, odnosno u „Zagorskom podbazenu“, koji je dio Sjeverno hrvatskog bazena. Konglomerati, pjescenjaci gornjeg perma su odlagani u priobalnom marinskom okolisu. Srednje trijaski karbonati su nastali u relativno plitkom moru na podrucju karbonatne platforme, koja je povremeno bila produbljavana, kada su taloženi sitnozrnati klastiti. Klasticni sedmenti „Meljan formacije“ nastali su od gornjeg oligocena do donjeg egera u okolisu selfa i prodelte. Nakon toga u gornjem egeru su u marinsko–brakicnom okolisu, u podrucju priobalja i delte, taloženi konglomerati, pjescenjaci, pijesci, siltovi, lapori i ugljeni „Golubovec formacije“. Za vrijeme egenburga i donjeg otnanga nastali su glaukonitni pjescenjaci konglomerati, pijesci siltovi, lapori i gline, koji su uvrsteni u „Macelj formaciju“. Oni su odlagani u marinskom okolisu na podrucju priobalja i prijelazne zone, pod utjecajem plime i oseke. Povremeno je uz dotok slatke vode taložen i krupnozrnati kopneni materijal u obliku rijecne delte. Spomenuta sedimentacija od paleozoika do donjeg otnanga obilježena je cestim vulkanizmom. Prvo je u srednjem trijasu doslo do podmorskih izljeva andezito-bazalta, a zatim su tijekom gornjeg egera na povrsinu dospjeli andeziti i piroklastiti (tufovi i piroklasticne brece). Vulkanska aktivnost u egenburgu i donjem otnangu bila je nesto slabijeg intenziteta, kada su unutar stijena „Macelj formacije“ odlagani samo tufovi. Tijekom taložnih procesa u geoloskj povijesti u ovom podrucju doslo je do tektonike i izdizanja pojedinih stijena. Najpoznatiji tektonski pokreti bili su krajem perma (hercinski) te alpski za vrijeme mezozoika i kenozoika. Najmlađi tektonski pokreti dogodili su se tijekom pliocena i kvartara (posljednjih 5 milijuna god.) (SIMUNIC i SIMUNIC, 1987). Tada su potpuno izdignute planine Strahinscica i Ivanscica, kao i sve ostale gore u Hrvatskom zagorju. Svi ti pokreti su zaslužni za danasnji raspored stijena na podrucju Hrvatskog zagorja te za međusobni kontakti pojedinih geoloskih jedinica. Od mineralnih sirovina koje se nalaze unutar opcine Jesenje mogu se izdvojiti tehnicko građevni kamen i tuf. Tehnicko građevni kamen cine srednjetrijaski dolomiti i dolomitne brece koji se eksploatiraju u dva kamenoloma nedaleko Žutnice, na obroncima Gorjaka (MARKOVIC, 2002). Tuf se nalazi u napustenom kamenolomu kod Donjeg Jesenja, a pripada „Macelj formaciji“. Prije se eksploatirao za potrebe cementne industrije i kao ukrasni kamen. Pojave silikatnog minerala zeolita u tufu otvaraju mogucnost reaktivacije zatvorenog kamenoloma. Razlog tome je sto se zeolit danas sve vise pokazuje kao mineral 21. stoljeca zbog svoje visestruke primjene (medicina, stomatologija, kozmetika, zastita tla i biljaka, prehrana životinja, prociscavanje vode, građevinska industrija itd.).