Andrija Mohorovičić, the famous Croatian geophysicist

Izložba se priređuje povodom stote obljetnice otkrica Mohoroviciceva diskontinuiteta. Na prijedlog Geofizickog odsjeka Prirodoslovno–matematickog fakulteta u Zagrebu obilježavanju se te obljetnice pridružio i UNESCO. Pomocu dokumenata i postera prikazat ce se znacajniji izvatci iz znanstvenog i strucnog rada Andrije Mohorovicica, s posebnim osvrtom na otkrice diskontinuiteta, te nekoliko instrumenata koje je nabavio i kojima se koristio u svom radu. Stalni se postav izložbe o životu i radu A. Mohorovicica nalazi u Memorijalnim prostorijama pri Geofizickom odsjeku PMF-a. Andrija Mohorovicic rođen je 23. sijecnja 1857. u Voloskom kraj Opatije, a umro je u Zagrebu 18. prosinca 1936. godine. Zavrsio je studij matematike i fizike u Pragu. Po zavrsenom je studiju predavao u gimnazijama u Zagrebu i Osijeku, te u Nautickoj skoli u Bakru. Godine 1892. postaje upraviteljem Meteoroloskog opservatorija na Gricu u Zagrebu, ustanove koja je pocetkom 20. stoljeca prerasla u Geofizicki zavod. Tu je radio do umirovljenja 1921. godine. U Zagrebu je djelovao kao srednjoskolski profesor, a bio je i naslovni izvanredni sveucilisni profesor. Godine 1898. postao je pravi clan Akademije znanosti i umjetnosti. U pocetku se svoga znanstvenog rada Andrija Mohorovicic bavi uglavnom meteorologijom. Rad usmjeruje na tri podrucja – znanstveno tumacenje pojedinih meteoroloskih pojava, vođenje citave meteoroloske službe tadasnje Hrvatske i Slavonije te prosirivanje aktivnosti opservatorija i na ostala podrucja geofizike, posebno na seizmologiju. Pocetkom se 20. stoljeca Mohorovicicev znanstveni interes okrece samo problemima seizmologije, u kojoj stjece svjetsku slavu. Prvi je u svijetu, na osnovi analize seizmograma, utvrdio plohu diskontinuiteta brzina potresnih valova koja odjeljuje koru od plasta Zemlje. Njemu u cast ta je ploha (ujedno i najveca prirodna tvorba na Zemlji) nazvana Mohorovicicevim diskontinuitetom, a njezino je postojanje potvrđeno na citavoj Zemlji. Ovo je otkrice bez sumnje najvažnija znanstvena spoznaja do koje je ikada dosao jedan znanstvenik radeci u Hrvatskoj, k tome objavljeno u jednom hrvatskom casopisu. U Zagrebu je Mohorovicic osnovao seizmolosku postaju – jednu od najboljih u svijetu – cime je, uz svoj stalni znanstveni i strucni rad, osigurao uvjete za razvoj hrvatske seizmoloske skole. Znanstvena i strucna djelatnost A. Mohorovicica temelji su danasnje meteoroloske i seizmoloske službe u Hrvatskoj. Nabavkom je preciznih opservatorijskih ura u Hrvatskoj uspostavio i službu tocnog vremena. Godine 1970. po njemu je nazvan jedan krater polumjera 77 km na tamnoj strani Mjeseca, a 1996. i asteroid br. 8422. U najnovije se vrijeme njegovim imenom naziva i granica između kore i plasta na Mjesecu, Merkuru, Veneri i Marsu. Geofizicki zavod Prirodoslovno–matematickog fakulteta u Zagrebu također nosi njegovo ime, kao i gimnazija u Rijeci, osnovna skola u Matuljima, te nekoliko ulica u hrvatskim gradovima, a na rektorskom se lancu Sveucilista u Zagrebu nalazi i medaljon s Mohorovicicevim likom. Andrija Mohorovicic spada među najznamenitije hrvatske znanstvenike svih vremena, a u svijetu ga uvrstavaju među velikane seizmologije i geofizike, pa i egzaktnih znanosti uopce. Izložba je održana u Tehnickom muzeju u Zagrebu.