Ocjena financijske pismenosti u Hrvatskoj : testiranje regionalnih razlika – pilot istraživanje

„Ocjena financijske pismenosti u Hrvatskoj“ prvo je istraživanje o financijskoj pismenosti građana Hrvatske koje je proveo Ekonomski institut, Zagreb. Voditeljica projekta bila je dr. sc. Maja Vehovec, a suradnici na njegovoj provedbi bili su dr. sc. Edo Rajh iz Ekonomskog instituta, Zagreb i dr. sc. Ivona Skreblin Kirbis iz Zagrebacke skole ekonomije i managementa. Projekt su financijski podržali clanovi Kluba EIZ-a: Agrokor i Privredna banka Zagreb. Klub EIZ-a je oblik suradnje poslovne zajednice i Ekonomskog instituta, Zagreb u odabiru, provedbi i predstavljanju rezultata ekonomskih i srodnih istraživanja znacajnih za gospodarski razvoj Republike Hrvatske. Kroz Klub tvrtke i istraživaci zajedno pokrecu primijenjena istraživanja ciji rezultati mogu potaknuti konkretne akcije i mjere na dobrobit sire zajednice. Ispitivanje je provedeno krajem prosle godine putem ankete na reprezentativnom uzorku od 900 građana u dobi između 18 i 60 godina. Rezultati pokazuju da Hrvati od maksimalna 22 boda koja su mogli postici kombiniranim mjerenjem triju komponenti financijske pismenosti (znanja, stavova i ponasanja), prosjecno osvajaju 14 bodova. Financijska pismenost se statisticki znacajno razlikuje u grupama ispitanika s visokim obrazovanjem u usporedbi s onima sa srednjim obrazovanjem, a oni pak u usporedbi s grupama ispitanika bez srednjeg obrazovanja. Osim prema obrazovanju, ispitanici pokazuju statisticki znacajnu razliku u financijskoj pismenosti s obzirom na prihodovnu skupinu kojoj pripadaju. Visa znanja i opcenito visu financijsku pismenost u kombiniranoj varijabli pokazuju oni ispitanici s visim mjesecnim primanjima. Rezultati istraživanja pokazuju da su muskarci u prosjeku financijski pismeniji od žena, te stariji građani od onih mlađih, a nema statisticki znacajne razlike prema trima ispitanim komponentama s obzirom na hrvatske regije. Kljucnom varijablom koja određuje razinu financijske pismenosti pokazalo se obrazovanje. U komponenti znanja rezultati nas svrstavaju u rang Mađarske, Irske, Norveske, Poljske i Albanije, a niži su u odnosu na rezultate Ceske i Estonije i Njemacke (država s najboljim rezultatom). U Hrvatskoj su primjerice slabiji rezultati vezani uz znanje tocnog izracuna iznosa kamate, sto je karakteristicno i za druge zemlje, poput Ceske, Estonije, Mađarske, Velike Britanije, Norveske i Njemacke, ali u usporedbi s njima, Hrvatska ima slabije rezultate.