Silver liturgical items and ecclesiastical utensils in parish church of St. Lawrence at Vrboska

Umjetnine od metala sacuvane u riznici uređenoj u sakristiji i u župnoj crkvi sv. Lovre u Vrboskoj nastale u dugom razdoblju od 15. do pocetka 20. stoljeca u razlicitim umjetnickim sredistima obuhvacaju predmete koristene u liturgiji i opremi crkve: oltarne svijecnjake, visece svijecnjake, raspela, kaleže, mocnike, paxeve, krune, kanonske tablice, ciborij, lađicu, skropionicu i pokaznicu i zorno su svjedocanstvo stoljetne brige i nastojanja mjestana da svoj sakralni prostor opreme vrijednim umjetninama. Kao i u drugim istocno jadranskim prostorima pod vlascu Venecijanske Republike sacuvani predmeti u ogromnoj su vecini nabavljani u mletackim zlatarskim radionicama. Ponajvise su izrađeni od srebra, cesto i pozlacenog a oznaceni su raznovrsnim žigovima u skladu s tadasnjom uhodanom zlatarskom praksom. Posebnu vrijednost za daljnja istraživanja mletackog baroknog zlatarstva ne samo na teritoriju Dalmacije predstavljaju žigovi koji nisu zastupljeni u Pazzijevom katalogu venecijanskih zlatarskih žigova. To su žig koji sastavljen od spojenih slova “CP“, žig sastavljen od slova “BS“ u kvadratu i žig “F tocka T“ a u svim navedenim primjerima u usporedbi s drugim srodnim žigovima vjerojatno je rijec o autorskim oznakama. Iako se radi o manjem broju predmeta na njima se uocavaju osobine i razvoj ukrasnih motiva karakteristicnih za venecijansku zlatarsku produkciju 16., 17. i 18. stoljeca a usporedbom s nebrojenim istovrsnim primjercima sacuvanima u crkvama i samostanima u Dalmaciji, cesto izrađivanim i u istim radionicama, pokazuju podudarnosti u oblicima i dekoraciji. Tijekom 16., 17. i 18. stoljeca i u zlatarstvu kao i u drugim granama likovne umjetnosti prevladava uvoz iz Venecije te osim gotickog podnožja jedne pokaznice, u Vrboskoj riznici nisu uoceni predmeti koji bi se mogli smatrati radom domacih zlatara. Od venecijanske produkcije najvrijednije predmet u župnoj zbirci zasigurno je velebno raspelo sa figurama sv. Lovre i sv. Ivana Krstitelja živih kretnji i izražajnih gesta. Iako monumentalnih razmjera raspelo nije oznaceno žigovima. No, na temelju izrazitih stilskih odlika primjerak iz Vrboske ubraja se u skupinu umjetnicki iznimno kvalitetnih te, u domacoj i inozemnoj literaturi, pozorno analiziranih raspela zamisljenih i nastalih u venecijanskim kiparskim i zlatarskim radionicama na kraju 16. i pocetkom 17. stoljeca. Svim ovim raspelima zajednicka je visoka umjetnicka kvaliteta, vjestina izrade i stilska uklopljenost u kasnomaniristicka kretanja u venecijanskom slikarstvu i kiparstvu toga vremena. Slicna naruciteljska praksa prisutna je i nakon propasti Venecijanske Republike i uspostavljanjem novih državnih tvorevina kada se kroz 19. stoljece predmeti nabavljaju u radionicama u ostalim važnim umjetnickim centrima ali na nesto sirem europskom podrucju (Bec, Trst, Milano, Genova, Rim). No, u isto vrijeme, nastavljajuci praksu zlatarskih radionica iz ranijih stoljeca, djeluju i domaci majstori koji kvalitetom svojih radova mogu konkurirati stranim radionicama. Stoga se dalmatinski narucitelji u mnogim prigodama obracaju i lokalnim zlatarima cije djelovanje jos uvijek nije detaljno istraženo. U skupinu majstora iz ovog poglavlja domaceg zlatarstva mogu se ubrojiti i Hvaranin Antonio Cristofoli te splitski zlatar Josip Botta aktivan pocetkom 20. stoljeca a obojica su sa svojim radovima zastupljeni u župnoj crkvi sv. Lovre. Antonio Cristofoli potpisao se na poleđini paxa sa prikazom Bogorodice od Bezgrjesnog Zaceca a istome majstoru može se pripisati i pax sa stojecim likom sv. Lovre naslovnika mjesne crkve. Uz liturgijsko posuđe i predmete namijenjene opremi crkve venecijanskog postanka i one iz kasnijih povijesnih razdoblja posebnu cjelinu i u sirim razmjerima cini raskosni komplet od sest oltarnih svijecnjaka, poprsja cetvorice evanđelista i tri kanonske tablice koje je od 1912. do 1916. godine izradio splitski zlatar Josip Botta a o cemu je u župnom uredu sacuvana je opsežna i detaljna korespondencija u kojoj je sudjelovao i don Frane Bulic. Uz navedene predmete u crkvi se cuva i Bottina monumentalna pokaznica izrađena od srebra te iskucane i filigranske srebrne i zlatne žice. Radovi zlatara Josipa Botte tematskom raznolikoscu, brojnoscu i umjetnickom kvalitetom primjeraka izrađenih zalaganjem župnika i mjestana u razlicitim materijalima i tehnikama na najljepsi nacin zaokružuju cjelinu o liturgijskim predmetima i crkvenoj opremi izrađenim od plemenitih metala i sacuvanima kroz duga stoljeca u riznici i župnoj crkvi sv. Lovre u Vrboskoj.