SEM analysis of morphological changes on the surface of zirconia caused by different surface treatments

Najcesci razlog neuspjeha terapije potpunokeramickim nadomjescima su chipping i delaminacija obložne keramike. Veza između dvaju materijala u tim dvoslojnim sustavima jos nije u potpunosti razjasnjena. Svrha rada bila je istražiti stupanj hrapavosti povrsine osnovne konstrukcije cirkonij-oksidnog nadomjeska i njen utjecaj na kvalitetu veze s obložnom keramikom. Materijali i metode: Izrađena su 4 uzorka itrijem stabiliziranog cirkonijevog oksida IPS e.max ZirCAD (Ivoclar Vivadent, Schaan, Liechtenstein) cija je povrsina obrađena na 4 razlicita nacina kako bi se utvrdile razlike u hrapavosti te njihov utjecaj na veznu cvrstocu osnovne konstrukcije s obložnom keramikom. Povrsina prvog uzorka polirana je dijamantnim brusnim sredstvima, drugi uzorak je nakon poliranja pjeskaren cesticama Al2O3 (250μm), treci uzorak je nakon poliranja i pjeskarenja podvrgnut regeneracijskom pecenju (15min/1000°C), dok je na cetvrti uzorak nakon poliranja i pjeskarenja naneseno vezno sredstvo ZirLiner (Ivoclar Vivadent). Povrsina uzoraka snimljena je SEM-om pod povecanjem X 100 i X 1000. Hrapavost je izmjerena profilometrom. Rezultati: Utvrđeno je da nacin obrade povrsine jezgrenog materijala utjece na hrapavost koja je u korelaciji s veznom cvrstocom između dvaju materijala. Najveci stupanj hrapavosti imali su polirani i pjeskareni uzorci s veznim sredstvom, zatim polirani i pjeskareni, slijedili su polirani i pjeskareni s regeneracijskim pecenjem te su najglađi bili samo polirani uzorci. Zakljucak: Najvece promjene morfologije povrsine zabilježene su na uzorcima koji su polirani, pjeskareni i s veznim sredstvom. Da bi se odredila optimalna hrapavost koja ce osigurati kvalitetnu veznu cvrstocu dvaju materijala u dodiru potrebno je nastaviti istraživanje.