On variations in air pressure from the 18th to the 20th century in Zagreb

U radu se daje kratki pregled povijesti meteoroloskih mjerenja u svijetu i kod nas. Prikaz temperaturnih kolebanja u nasim krajevima temelji se na podacima od kraja 18. stojeca do danas. Obuhvaceni su podaci izmjereni u Zagrebu od 1862. do danas, dok su podaci za ranije godine dobiveni ekstrapolacijom pomocu mjerenja u Becu i Budimpesti koja su zapocela vec krajem 18. stoljeca. Od najhladnijeg 30-godisnjeg razdoblja (1874-1903) do najtoplijeg tridesetljeca sredinom ovog stoljeca (1923-1952) ustanovljen je porast srednje godisnje temperature zraka u Zagrebu od 0,85oC. Dio tog porasta temperature mogao bi se pripisati "urbanom efektu" tj. povecanju temperature zbog promjene mikroklime sireg okolisa meteoroloske postaje. Slican porast uocljiv je i u podacima Beca i Budimpeste, ali je najslabije izražen u Zagrebu. To upucuje na visoki stupanj homogenosti zagrebackih podataka o temperaturi. Porast temperatura u posljednjih tridesetak godina prije bi se mogao pripisati izostanku hladnijih zima i osobitostima makrocirkulacije unutar tog razdoblja, negoli pojacanju "efekta staklenika". Zbog velikog broja cimbenika koji utjecu na promjene srednjih godisnjih temperatura zraka tesko je razluciti pojedinacni doprinos svakoga od njih