Istraživana je kakvoca ploda mandarinke sorte Chahara na dvije lokacije (Glogacko jezero i Modric). Nasad na lokaciji Glogacko jezero je star 30 godina i posađen je u sustavu dvoreda (4, 7 x 1, 5 x 1, 2 m), dok je nasad na Modricu star 10 godina i posađen u sustavu jednoreda (4, 2 x 2, 7 m). Berba je obavljena u dva roka (11.10.2006. i 25.10.2006.) i dva stupnja zrelosti (1/3 i 2/3 povrsine ploda obojano žuto). Datum berbe nije utjecao na kolicinu kiselina u soku, omjer topljive suhe tvari i kiselina u soku i elektroprovodljivost soka. Lokacija (odnosno sustav uzgoja) nije znacajno utjecao na omjer topljive suhe tvari i kiselina u soku i elektroprovodljivost soka. Zrelost ploda je bila znacajna jedino za udio mesa u plodu. Plodovi sa lokacije Modric su imali bolju masu, udio mesa, i promjer ploda, ali su imali manju kolicinu topljive suhe tvari i ukupnih kiselina u soku. Senzoricka analiza plodova iz prve berbe pokazala je da su plodovi sa lokacije Glogacko jezero dobili manju ocjenu za boju, sto se može protumaciti slabijom osvijetljenoscu krosanja uocenima u tom nasadu. Zreliji plodovi su bili bolje ocijenjeni za vecinu svojstava. Na lokaciji Modric zreliji plodovi su dobili slabiju ocjenu za odnos secera i kiselina, aromu, punocu okusa i oblik, a manje zreli plodovi se odlikuju slabijom ocjenom socnosti, velicine ploda i boje. Na temelju provedenih istraživanja može se zakljuciti da je kakvoca plodova sorte Chahara dobra, ali ju treba saditi na odgovarajuce razmake sadnje i pripaziti na osvijetljenost krosnje. Treba također rijesiti i problem određivanja optimalnog roka berbe jer su zamijecena variranja u kvaliteti ovisno o datumu berbe, lokaciji i zrelosti plodova.
Cilj ovog rada bio je utvrditi nutritivni sastav u uzorcima svježih plodova gojia, soka i pulpe. Analizom nutritivnog sastava istraživanih uzoraka utvrđene su znacajne razlike u kolicini vitamina C. U uzorcima vocne pulpe gojia dokazan je znatno veci antioksidacijski kapacitet. Iskoristivost soka kod gojia je mala, svega 35, 79%, no s obzirom na rezultate nutritivnog sastava, sok gojia predstavlja važan proizvod. Temeljem dobivenih rezultata može se zakljuciti kako su prema nutritivnom sastavu i antioksidacijskom kapacitetu uzorci vocne pulpe najznacajniji izvor hranjivih tvari, dok se najveci sadržaj vitamina C nalazi u svježim plodovima gojia.
To identify white cabbage cultivars of suitable agronomic and physical traits for sauerkraut production, 7 domestic varieties and populations as well as 16 imported hybrid cultivars (cvs) were tested in 2001 and 2002 at the family farm. Field trials were laid out according to the randomized block scheme with four replications (plot area 10.4 m2, spacing 0.65 m × 0.4 m). A significant share of undeveloped plants (31 to 56%) was recorded in domestic varieties. Cultivars ‘ Gideon’ , ‘ Cassandra’ , ‘ Fieldwinner’ , ‘ Ramada’ , ‘ Cecile’ , ‘ Krautman’ , ‘ Krautkaiser’ , ‘ Atria’ and ‘ Azan’ stood out with statistically comparable yields (46.4 to 74.7 t/ha). Relatively uniform individual head weight (coefficient of variation less than 25%) was recorded for ‘ Arena’ , ‘ Atria’ , ‘ Krautman’ , ‘ Metis’ and ‘ Ultor’ . Domestic varieties have generally flatter heads than hybrid cultivars (head diameter-to-height ratio 1.25 to 1.55), but they also have a larger relative inner stem height (over 50%). Share of dry matter ranged from 6.39 to 9.96%, soluble solids (°Bx) from 4.0 to 7.0%, while the share of NaCl amounted to 0.10 to 0.17%. Total acidity ranged from 0.12 to 0.27%, and pH-values from 6.22 to 6.70. Considering the agronomic, physical and chemical traits of the raw material, the sensory attributes of the final product – sauerkraut, and also producer and consumer requirements, besides the leading domestic variety ‘ Varaždinski’ , ‘ Field winner’ and ‘ Krautman’ were selected for the main pickling season, ‘ Metis’ and ‘ Ultor’ for early pickling, and ‘ Arena’ and ‘ Atria’ for late pickling.
Cilj je preraditi listove stevije u osušeni i usitnjeni proizvod u svrhu dodavanja krmnim smjesama kao prirodnog zaslađivača. Ovaj rad analizira metodu predsušenja listova stevije (Stevia rebaudiana) koherentnim zračenjem (laserom) male izlazne snage u laboratorijskim uvjetima. Listovi su osvjetljivani samo s jedne strane u trajanju od 300 s 100 mW laserom valne duljine 655 nm i 200 mW laserom valne duljine 660 nm. Oba izvora koherentnog zračenja su u crvenom dijelu vidljivog spektra svjetlosti. Za analizu su korišteni svježe ubrani listovi stevije s udjelom vlage od 63.20%. Tretman niskoenergetskim koherentnim zračenjem u trajanju od 300 sekundi uzrokovao je smanjenje udjela vlage za 0.3576% kod 100 mW lasera i 0.3655% kod 200 mW lasera. Predložena metoda sušenja omogućuje brzo i učinkovito smanjenje vlažnosti pri čemu ne dolazi do oštećenja biljnog materijala. Za praktičnu primjenu predložena je izvedba sušnice s ugrađenom mrežom laserskih dioda. Tretman koherentnim zračenjem male izlazne snage predstavlja jeftinu i ekološki sigurnu metodu koja ne zagađuje okoliš te ujedno omogućuje značajne uštede u potrošnji energije.